|
Prema kvalitetu vode,
a pre svega količini kiseonika i količini potrebne hrane različite
riblje vrste naseljavaju različite delove reke. Prema ribljim
vrstama koje naseljavaju reku Drinu i ostale planinske reke njihov
tok se može podeliti na zonu pastrmki, zonе
lipljana, područije mrene i područije deverike.
Ova područija nisu oštro podeljena i u
zavisnosti od građe korita manje ili više se prepliću omogućujući
nekim ribljim vrstama da se javljaju duž celog toka reke. Međutim
mogu se sa sigurnošću registrovati tri sektora Drine koja se veoma
oštro razlikuju po naseljenosti, kvalitativnom i kvantitativnom
sastavu riba.
Kao prvi sektor
registruje se početni deo toka sve do višegradske akumulacije, kao
drugi ekosistem registruje se sektor od brane HE. "Bajina Bašta" do
brane HE. "Zvornik" , a kao treći sektor-dalje nizvodno od brane
Zvornik do ušća Drine u Savu. Ova tri sektora se bitno razlikuju, ne
samo po prisutvu različitih ribljih vrsta, već i po naseljenosti
brojnog stanja, mogućnosti prirodne repopulacije i dr.
U prvom sektoru Drina
je tipična salmonidna voda, tj. pastrmska voda sa velikim proticajem
i visokim stepenom koncetracije kiseonika.
U drugom sektoru,
Drina predstavlja salmonidnu i prelazno salmonidnu-mrensku vodu sa
osnovnim karakteristikama brzog toka, velikog broja bukova i virova,
što se naročito odnosi na sektor od Perućca do početka zvorničke
akumulacije, odakle se karakter drinskog toka menja i tok smiruje.
Sa nanosima šljunka, peska i postepenim zamućivanjem, zvornička
akumulacija predstavlja ekositem u kojem su uslovi za boravak nekih
ribljih vrsta koje traže tok vode otežan, te se ovde susreću riblje
vrste kojima je značajan miran tok vode.
Nizvodno od zvorničke
akumulacije priroda toka Drine se menja, ona postaje ravničarska
reka, ali sa većom širinom i brzim tokom vode čiji se vodostaj često
menja u ritmu rada HE. "Zvornik". Ovde je karakteristično riblje
naselje koje karakteriše ritmičke tokove. Salmonidne riblje vrste se
gube i veoma se retko sreće Mladica i ostale salmonidne riblje vrste.
Na osnovu terenskih
istraživanja utvrđeno je da se na području reke Drine nalazi
tridesetosam ribljih vrsta svrstanih u deset familija. Svaka ova
familija naseljava njoj svojstven deo toka.
I. Familija
Salmonidae
zauzima
gornji i delimično srednji deo toka. U nju spadaju sledeće riblje
vrste:
1. Salmo trutta
M. Fario -
Potočna pastrmka
2. Hucho hucho
L. -
Mladica
3.
Salmo gardner irideus - Kalifornijska
pastrmka
II. Familija
Thymallidae- naseljava srednji tok reke, a njen jedini
predstavnik je Lipljan (Thymallus thumallus) .
III. Familija
Cyprinidae je ujedno i najbrojnija familija čiji
predstavnici naseljavaju srednji i donji tok reke s tim što se usled
smanjivanja broja salmonidnih vrsta postepeno pomeraju uzvodno.
Predstavnici su:
1. Škobalj -
Chondrostoma nasus L.
2. Klen -
Leuciscus cephalus L.
3. Mrena -
Barbus barbus L.
4. Plotica -
Rutilus pigus rirgo Heck
5. Deverika -
Abramis bramal
6. Šaran -
Cyprinm carpiol
7. Linjak -
Tinca tincal L.
8. Krkuša -
Gobio gobio L.
9. Potočna
mrena-salača - Barbm meridionalis
petnyi Heck
10. Uklija (zeka)
- Alburnus alburnus L.
11. Dvopruga
uklija-pliska - Alburnus bipunctatus
12. Srebrni
karaš-babuška - Carassius duratus
gibelio Bloch
13. Beli amur
- Ctenopharyungodou idella Val
14. Bucov -
Aspius aspius L.
15. Jez -
Lesiscus idus L.
16. Bodorka -
Rutilus rutilus
17. Crvenperka
- Scardinius erithropbhalmus
18. Šlicer kesega
- Abramis ballerus
19. Krupatica
- Bliccabiberkna L.
20. Mosara -
Vimba vimba
IV. Familija
Esocidae se na našem području javlja samo sa jednim
predstavnikom koji naseljava mirne vode pa se tako može naći samo u
donjem delu toka, a to je Štuka (Esox
Lucivs L..).
V. Familija
Percidae naseljavaju srednji i donji tok reke.
1. Grgeč
- Perca fluvitalis L.
2. Balavac
- Gymnocephalus cernua L.
3. Šranc -
Gimnocephalus schratzer L.
4. Vrešenar veliki
- Zingel zingel L.
5. Vrešenar mali
- Zingel streber L.
6. Smuđ -
Stizostedion Lucioperca L.
7. Smuđ kamenjar
- Stizostedion volgeusis L.
VI. Familija
Centrarchiade naseljava donji tok i akumulacije.
1. Sunčica - Lepomis gibbosus L.
VII. Familija
Siluridae naseljava akumulacije, virove srednjeg i ceo donji tok.
Predstavlja najkrupniju grbljivicu naših voda . Predstavnik je
Som (Silurus glanis) .
VIII. Familija
Cobitidae -naseljava mrtvaje i duboki tok reke..
1. Čikov -
Misgurnus fossilis
2. Vijun -
Cobitis taenia L.
IX. Familija
Aciperseridae javlja se isključivo u donjem toku reke u koji
prelazi iz Save. Jedina vrsta ove familije je Kečiga (Acipemer
ruthenus L.).
X. Familija
Gadidae naseljava donji tok reke, a predstavnik je Manić
(Lota lota L.).
Sve ove, često
potpuno različite, riblje vrste žive u jednoj reci što je čini
jedinstvenom i nezamenljivom. Sve one naseljavaju Drinu u većem ili
manjem broju u zavisnosti od ponuđenih uslova i njihovog uništavanja
od strane čoveka.
Stanje ribljeg fonda
1998. je bilo sledeće:
|
Škobalj |
149942 |
|
Klen |
42842 |
|
Mrena |
21422 |
|
Plotica |
42837 |
|
Deverika |
28556 |
|
Šaran |
9313 |
|
Som |
1714 |
|
Mladica |
857 |
|
Ostala riba |
257 000 |
Ovo merenje izvršeno
je na područiju između Perućca i Zvornika. Merenja izvršena nizvodno
od Zvornika dala su sledeće rezultate:
|
Škobalj |
149 942 |
|
Plotica |
63660 |
|
Klen |
45778 |
|
Mrena |
35372 |
|
Som |
1872 |
|
Deverika |
16644 |
|
Štuka |
3512 |
|
Smuđ |
4993 |
|
Ostala riba |
249 667 |
|